Bunjevci

Pokrajinski poslanik Mirko Bajić o Deklaraciji DSHV

Novi Sad - Demokratski savez Hrvata u svojoj deklaraciji otvoreno negira pravo građanima Srbije i Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Bunjevci da se u skladu sa okvirnom Konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina (Strazbur 1995) i zakonima SCG slobodno izjašnjavaju i o svojoj nacionalnoj pripadnosti, tvrdeći da time državni organi podstiču asimilaciju Hrvata u SCG, ističe u reagovanju povodom ove deklaracije poslanik iz Subotice u Skupštini AP Vojvodine Mirko Bajić.
- Bunjevci imaju formirane institucije u skladu sa zakonom, pa tako i svoj nacionalni savet, kao i sve druge nacionalne manjine u SCG. Kroz delovanje Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine i drugih institucija, mi, Bunjevci ostvarujemo svoja prava pre svega na zaštiti identiteta i osnovnih prava u oblasti kulture, jezika, informisanja i školovanja. Nedopustivo je da jedna nacionalna manjina ili njen politički predstavnik osporava prava drugoj nacionalnoj manjini na samobitnost i sva druga prava koja za sebe traži - ističe Bajić.
On je zatražio od državnih organa da preduzmu mere u cilju zaštite prava Bunjevaca i osude “nedopustive i neargumentovane napade koji u osnovi imaju za cilj asimilaciju Bunjevaca od strane Hrvatske nacionalne zajednice na severu Vojvodine, gde Bunjevci u najvećem broju žive”. R. B.

Danas

NOVI SAD - Predsednik Nacionalnog saveta Bunjevaca Nikola Babić izjavio je da bi bunjevački jezik trebalo da bude uveden kao izborni predmet u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole, prenosi Beta. Babić je za novosadski Građanski list rekao da za uvođenje bunjevačkog jezika u škole postoje svi uslovi.

On je optužio Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu da se služi političkim merilima, a ne stručnim, jer nije odobren nastavni program za predmet “Bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture”, koji je Nacionalni savet dostavio tom sekretarijatu.

“Sudeći po našim informacijama, izgleda da je naš zahtev bio povod za neke nesporazume između Hrvatske i Srbije, pa se otuda traži neka forma bunjevačkog jezika koja neće izazvati međudržavni sukob”, rekao je Babić.
U prvi razred osnovne škole u Vojvodini učenici se upisuju na šest nastavnih jezika: srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunskom, rusinskom i hrvatskom jeziku, kao i dvojezično - na srpskom i na nekom od jezika nacionalnih manjina.

U nekim vojvođanski školama nastava se izvodi i na romskom jeziku.
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Vojvodini živi 21.000 građana koji su se izjasnili kao Bunjevci.
Prema pokrajinskim propisima u oblasti obrazovanja, potrebno je najmanje 15 učenika da bi se u prvom razredu učilo na jeziku nacionalne manjine, ali razred može da bude i manji, ukoliko za to saglasnost izda pokrajinski sekretar za obrazovanje.

Glas javnosti